Ekonomski opstanak Ukrajine postao je ključan za ishod rata i sigurnost same Evrope, te će biti potreban ozbiljan, intenzivan i brz odgovor kako bi se osigurao konačni oporavak ove zemlje, navodi Foreign Policy.
Ukrajina nastoji ojačati svoju ekonomiju usred ruske invazije, a Zapad ima vitalni interes u tome da održi živom ekonomiju ove zemlje u vrijeme rata, piše američki časopis Foreign Policy.
U izvještaju, kojeg je na stranicama časopisa objavio profesor Bart Szewczyk, navodi se kako često zanemareni element, koji pruža mogućnost Ukrajini da pobijedi u borbi protiv Rusije, jeste osigurati neprekidno funkcioniranje ekonomije u toj zemlji u vrijeme rata. Iako se deseci hiljada Ukrajinaca bore na frontu, dok su milioni ljudi bili prisiljeni na bijeg, zemlja i dalje treba pružati podršku za oko 38 miliona građana u hrani i radnim mjestima, održavati svoju infrastrukturu u funkciji i finansirati javne usluge.
Szewczyk je istakao da ukrajinska ekonomija ide u ponor i da joj je potrebna hitna pomoć. Rusija je onemogućila ukrajinskim lukama izvoz robe, gađa tvornice i osnovnu infrastrukturu salvom projektila i ukrala je oko 400.000 tona žitarica kako bi ih transportirala u Rusiju.
Naveo je da su razmjere ekonomskog kolapsa u Ukrajini velike, a Svjetska banka očekuje da će se bruto domaći proizvod ove godine smanjiti za 45 posto.
Autor je skrenuo pažnju na dešavanja u proteklim danima: Zapad je počeo pružati prijeko potrebnu ekonomsku pomoć Ukrajini kroz liberalizaciju trgovine, uz ubrizgavanje milijardi dolara u vojnu opremu, pomoć izbjeglicama i budžetsku podršku. Baš kao što je Zapad postao arsenal ukrajinske demokratije, također će morati i dalje pružati Ukrajini finansijsku podršku, ako želi da odvrati svoje osvajače. Američki predsjednik Joe Biden je prošle sedmice rekao da Ukrajinci trebaju ogromnu podršku kako bi “mogli nastaviti borbu”.
Zastrašujuća ekonomska situacija
Autor naglašava da je ekonomska situacija u Ukrajini zastrašujuća. Njeni gubici u infrastrukturi već su premašili 100 milijardi dolara, prema procjenama Ujedinjenih naroda, koje su već zastarjele s obzirom na pojačan napad Rusije na civilnu infrastrukturu prošle sedmice.
U skladu s tim, Ukrajini će možda trebati 600 milijardi dolara za postratnu obnovu, a možda i više ako rat potraje duže. Dugoročni ekonomski izgledi Ukrajine također ovise o ishodu rata, uključujući i to koliko će svojih teritorija i resursa kontrolirati, te nivo relativne sigurnosti i stabilnosti koja se može postići nakon rata.
Evropska unija i evropske finansijske institucije osigurale oko 18 milijardi dolara bespovratnih sredstava i zajmova Ukrajini od 2014. do početka ruske invazije 24. februara, otkriva Szewczyk.
Tokom istog razdoblja, Sjedinjene Američke Države su dodijelile dvije milijarde dolara ekonomske pomoći. Ukupna ekonomska pomoć koju je Ukrajina primila tokom ovih osam godina bila je samo desetina onoga što je zemlja zapravo izgubila samo ove godine, a da ne spominjemo njene dugoročne potrebe, dodaje se u izvještaju.
Prema autoru, Zapad ima dovoljno resursa za finansiranje ekonomije Ukrajine tokom rata kroz grantove, zajmove i trgovinske koncesije. Pokretanje ukrajinske ekonomije je u interesu Zapada, a posebno Evrope.
Zapravo, kaže autor, Evropska unija ne samo da treba efikasan bedem protiv Rusije, već je ona i glavni trgovinski partner Ukrajine, a još veći kolaps njene ekonomije može dovesti do priliva miliona izbjeglica u Evropu.
Szewczyk vjeruje da su evropski kreatori politike toga svjesni. Evropska unija i Britanija su prošle sedmice otvorile svoja tržišta ukrajinskom izvozu tako što su ukinule sve carine. Kako je primijetio evropski povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis: “Evropska unija nikada prije nije donijela takve mjere za liberalizaciju trgovine”.
Budući da je ukupni ukrajinski izvoz u Evropu prošle godine iznosio više od 30 milijardi dolara, nastavlja autor, čak i malo povećanje moglo bi osigurati prijeko potrebnu likvidnost. U međuvremenu, ukrajinska vlada može odlučiti koja će se roba izvoziti, a koja je prioritetna za domaću potrošnju.
Sigurni koridori
Imajući u vidu da je ruska ratna mornarica zatvorila ukrajinske luke, izvoz na neevropska tržišta, poput žitarica, zahtijeva siguran i brz prolaz kroz Evropu kroz takozvane “zelene koridore”, piše autor. Napominje da će najteži dio biti prikupljanje velike količine novca za finansiranje ukrajinske ekonomije.
Smatra da bi se vremenom možda čak i Kina mogla uvjeriti da podrži ukrajinsku ekonomiju, s obzirom na njene kredite i ulaganja u tu zemlju i veći udio u održavanju njene ekonomske i finansijske linije spasa prema Evropi i Zapadu.
Autor ističe da su prije rata Evropska unija i Sjedinjene Američke Države već koordinirale svoju ekonomsku i tehničku pomoć Ukrajini u Grupi za podršku Ukrajini, u čijem pokretanju je on pružio svoju pomoć na samitu G7 prije sedam godina.
Međutim, ta grupa je niskog ranga i neformalna u odnosu na znatno širu skalu onoga što je potrebno, te obuhvata samo lokalne ambasadore sa sjedištem u Kijevu koji se povremeno sastaju zbog razmjene mišljenja i najboljih praksi. Trenutno bi svaka grupa morala biti mnogo ambicioznija, preuzimajući i koordinirajući finansijske obaveze u desecima milijardi dolara – ako ne i više.
Autor naglašava da će Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je uložila više od 150 milijardi dolara u centralnu i istočnu Evropu od svog osnivanja 1991. godine, biti glavni igrač u poticanju tih napora. Napominje da je Banka već omogućila više od 16 milijardi dolara ulaganja u Ukrajinu, a nedavno je najavila novi paket od dvije milijarde dolara.
U sedmicama koje su pred nama, vodeće ekonomije koje su reorganizirane u novi G20 moraju se obavezati na povećanje pomoći Ukrajini i organizirati širu donatorsku konferenciju. Dugoročno gledano, Evropa mora voditi ekonomski oporavak Ukrajine, smatra Szewczyk.
Sada kada je ekonomski opstanak Ukrajine postao ključan za ishod rata i sigurnost same Evrope, bit će potreban ozbiljan, pojačan i brz odgovor kako bi se osigurao konačni oporavak Ukrajine, zaključio je autor.
